Današnja je radionica nosila naziv Prevare i laži na internetu, a vodila ju je Palma Miličević.
Broj korisnika interneta stalno raste, i to s dobrim razlogom. Za sve veći broj starijih osoba to je način da ostanu društveno aktivni. Internet je izvrstan način za čitanje najnovijih vijesti, održavanje kontakta s obitelji, dijeljenje i gledanje fotografija i video zapisa, dobivanje medicinskih informacija i upravljanje terminima, obnavljanje recepata ili pristup medicinskoj dokumentaciji. Prema podacima Eurostata, 61 posto Europljana u dobi od 65 do 74 godine je 2020. koristilo internet.
Razlozi zbog kojih starije osobe idu na internet su različiti kao i sami korisnici. Međutim, kao i svi moćni alati, internet i mobilne tehnologije nose određene rizike. Kod vožnje trebamo znati pravila u prometu prije nego sjednemo za volan, a radi sigurnosti vežemo pojas. Slično je na internetu. Računalni softveri i algoritmi funkcioniraju tako da pronalaze i „ciljaju” starije osobe na osnovi onoga što ste ranije pretraživali ili pregledavali. U cilju prijevare, često se oglašavaju proizvodi i usluge koje u stvarnosti ne postoje.
Upravo je to bila tema današnje radionice koju smo organizirali u učionici Centra novog života. Radionicu je vodila Palma Miličević koja je u svom predstavljanju ispričala da je već 30 godina na internetu. Do sada je oko 500 osoba je educirala o korištenju računala i interneta, studirala je informatiku i izrađuje web stranice, održava nekoliko facebook stranica i piše sadržaj na njima. Dakle, imala je puno toga reći o ovoj temi.
Na radionici je sudjelovala 21 osoba pa je učionica bila puna. Sudionici su ispričali neka svoja iskustva, a Palma je govorila o tome kako smo kod tradicionalnih medija (novine, rado i televizija) mi samo primatelji vijesti. Na internetu je sve drugačije, tu smo se od publike pretvorili u aktivne korisnike koji u bilo kojem trenutku mogu odaslati informaciju u javni prostor. Svatko od nas može biti medij i dijeliti informacije koje često nisu istinite. Ponekad se se lažne vijesti objavljuju kako bi se namjerno ocrnio političar ili slavna osoba, a ponekad su jednostavno pogreške.
Osobe starije životne dobi šire dezinformacije i lažne vijesti osjetno češće nego mlađe osobe, čak i do sedam puta više. Kao najčešći razlog navodi se upravo nedovoljno poznavanje funkcioniranja interneta i društvenih mreža.
Na radionici su prikazani primjeri i trikovi koji se koriste da privuku našu pažnju kako bi se prodao neki proizvod. Na internetu računalni softveri i algoritmi funkcioniraju tako da vas pronalaze i „ciljaju” na osnovi onoga što ste ranije pretraživali ili pregledavali. Stoga oglas koji ste dobili vi često nije jednak oglasu koji je algoritam odabrao za vašu prijateljicu, bračnog partnera, djecu ili unuke.
Primjerice, ako ste na internetu pretraživali pojmove vezane uz bol u zglobovima ili reumu, algoritmi će to uočiti i ubrzo će vam se pojaviti oglas za najnoviji „efikasan” preparat za suzbijanje reume ili bolova u zglobovima.
Palma je naglasila osnovno pravilo u kupovini preko interneta: „Ako nešto izgleda i zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i nije istinito.“ Vrlo često se radi o prevarama kojima je cilj financijska korist, na račun prevarene osobe.
Na kraju je najavljena još jedna radionica o sigurnosti na internetu koja će se održati u studenom.
Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
