Participativa demokracija
- „Baš me briga za zajednicu. Imam dovoljno i svojih briga“, govore mnogi.
Zar je racionalno misliti da se možemo zatvoriti se u svoj mali svijet, uvjereni da na njega neće utjecati promjene koje se događaju oko nas? Svaki pojedinac ovisi o situaciji u kojoj se nalazi zajednica u kojoj živimo. Prema tome, trebamo brinuti i o stanju zajednice, ne samo o našim osobnim pravima.
Imam demokraciju, sudjelujemo na izborima
Kakve je to demokracija, vladavina naroda, u kojoj narod stvarnu moć da odlučuje ima jednom u četiri godine? Participativna demokracija želi ukinuti tu pasivnost kod ljudi, želi ih direktno uvući u odlučivanje o važnim pitanjima koja se između ostalog tiču i njih samih.
Postoje i druga sredstva koja nam demokratska zemlja pruža, ali ih slabo koristimo. Na primjer, to su referendumi, prava na sudjelovanje u savjetodavnim tijelima koja pripremaju zakone, te svim drugim mirnim načinima kojima se utječe na vlast.
Demokracija nije moguća u društvu pasivnih ljudi. Nužno je aktivnije bavljenje politikom od strane naroda, nužne su razne peticijama, prosvjedi, manifestacije, udruge i slično.
Dobrobit zajednice ili vlastita korist?
Unutar zajednice uvijek ima pojedinaca koji gledaju na dobrobit same zajednice, a ne na vlastitu korist. Brojni volonteri pomažu ljudima kojima je potrebna pomoć. Organizacije civilnog društva prikupljaju hranu i odjeću za izbjeglice iz Sirije.
Zamisli što bi se desilo kada bi svi odlučivali prema općem interesu, a ne svom osobnom. Zamisli situaciju kada se tvoje mišljenje protivi mišljenju većine, ali ti prihvatiš mišljenje većine jer je bolje za zajednicu. Nerealno? Osim toga, većina ne mora uvijek biti u pravu? Točno. Ne mora. Kako se onda treba postaviti odgovoran pojedinac? Ako je većina nešto odlučila, a on smatra suprotno, možda taj pojedninac treba nagovarati većinu da se predomisli ili nekako približiti drugačije svoj interes i interes zajednice. Nije lako, nije...
