Ekonomska klinika je zanimljiva neprofitna organizacija koja okuplja proaktivne studente koji, uz potporu mentora i vanjskih suradnika iz poslovnog okruženja, imaju za cilj doprinijeti općem boljitku društva kroz podizanje svijesti o važnosti ekonomske pismenosti.

Udruge koje su bile organizatori volontiranja dužne su, sukladno Članku 33. Zakona o volonterstvu i Pravilnika o sadržaju izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja (NN, broj 104/2015), dostaviti godišnje izvješće ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi (sada je to Ministarstvo socijalne politike i mladih).

Sportaši i rekreativci iz Siska i okolnih gradova trčali su 24 sata kako bi pomogli županijskoj udruzi osoba s invaliditetom da kupi trkačka kolica. Akcija je ujednila gotovo sve sportaše i potaknula mnoge rekreativce da im se pridruže u trčanju i prikupljanju sredstava za kolica.

U proljeće 2015. godine na jednom studijskom putovanju bila sam u Irskoj, otoku zelenih ravnica, surovih krajolika, bajkovitih dvoraca, mitova i legendi. Cilj mog putovanja bio je posjetiti par najboljih organizacija civilnog društva Sjeverne Irske koja, slično kao i Hrvatska, prolazi kroz postratno razdoblje u kojem treba obnoviti devastirane objekte i narušene društvene odnose. Zanimalo me kako se tim izazovom nose zajednice u Sjevernoj Irskoj, posebno one u kojima su bili izraženi dugogodišnji sukobi između katolika i protestanata, Iraca i Engleza.

Kroz sudjelovanje u programu ViabilityNet 2.0 (Održivost 2.0) koji provodi Zaklada VIA iz Praga, Palma Miličević iz Udruge GrAk inicirala je stvaranje ovog portala.

Pet građana s iskustvom rada u zajednici su se udružili i u ljeto 2015. u Petrinji registrirali novu udrugu kojoj su dali ime Građanski aktivizam, skraćeno GrAk. Već se iz samog imena vidi čime će se nova udruga baviti - podizanjem svijesti građana/ki o potrebi za aktivnim angažmanom i sudjelovanjem u procesu donošenja odluka, što je preduvjet stvaranju odgovorne vlasti i nositelja javnih funkcija.

"Zašto bi netko drugi odlučivao umjesto nas? Možda smatrate da vaša uloga nije bitna. To je kriva slika. Budimo kreatori, a ne promatrači naše realnosti! Ako se slažete, pridružite nam se!" poručili su zajednici osnivači udruge GrAk.

OSNIVAČI UDRUGE GRAK:

	PALMA MILIČEVIĆ Aktivistica s 12 godina iskustva u neprofitnom sektoru. Voditeljica brojnih projekata u Sisačko-moslavačkoj županiji, trenerica u primjeni informacijskih tehnologija u radu udruga, procjeni potreba u zajednici i pisanju projektnih prijedloga, jedna od osnivača udruge IKS. Proteklih 5 godina radi u pripremi i vođenju projekata financiranih kroz programe Europske unije. Educirana za rad u zajednici kroz višegodišnji međunarodni program za lokalne lidere koji provodi zaklada Via iz Praga.
	MANDA ŠALIĆ Zadnjih 15 godina vodi financijski poduzeća, od toga 5 godina u civilnom sektoru na poslovima pripreme i vođenja financija za EU projekte. Aktivna zagovaračica ljudskih prava koja diže svoj glas protiv svih oblika nasilja a naročito nasilja nad ženama. Liderica CESI-ja za Sisačko-moslavačku županiju te voditeljica niza radionica na temu rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena. Organizatorica je brojnih volonterskih akcija u zajednici, a u slobodnom vremenu rado vodi kreativne radionice za žene i djecu. Radi u Udruzi osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije.
	DARKO RAKIĆ Učitelj mentor informatike u OŠ Popovača je višegodišnji trener i suradnik Agencije za odgoj i obrazovanje, Microsofta Hrvatska i Carneta na teme sigurnosti na internetu, multimedije u nastavi, obrade fotografije i videa i sl. Bavi se e-learningom i radi na nekoliko e-learning portala na temu filma i multimedije. Kao član udruge Suradnici u učenju sudjeluje u organizaciji „Nacionalne akcije Sigurniji internet za djecu i mlade“. Također je urednik nacionalnog portala (www.ucitelji.hr) i autor udžbenika iz informatike od 5.-8. razreda osnovne škole. Od Microsofta je dobio titulu Microsoft Innovative Educator Expert. U civilnom društvu je aktivan od 2003. godine i ima iskustva u provedbi EU projekata uz primjenu inovativnih tehnologija.
	NINA FIĆUR FEENAN Aktivna u zajednici u posljednjih 15 godina. Specijalizirana za rad s mladima, poticanje građanskog aktivizma i volonterstva. Ima iskustva u svim aspektima projekta, od pripreme i vođenja projekta, administracije i financija, facilitacije i treninga. Radila je na lokalnim, regionalnim i međunarodnim programima s nizom partnerskih grupa, organizacija i tijela iz lokalne samouprave i Europske unije. Posljednjih osam godina sudjelovala je u medijskim projektima, događajima i konferencijama u Irskoj gdje se govorilo o rješavanju sukoba, antirasizmu, radu sa ženskim grupama i mladima. U civilnom društvu je aktivna od 2002. i jedna je od osnivača udruge IKS.
	SLAVEN KADEČKA Učitelj razredne nastave, od 2008. godine aktivan u organizacijama civilnog društva, posebno u području mladih i aktivizma mladih. Predsjednik udruge mladih K.R.I.D. i akreditator Agencije za mobilnost i programe EU te tajnik Rukometnog kluba Petrinje. Iskustvo stekao kao voditelj kluba mladih u udruzi IKS, voditelj projekta u Centru za civilne inicijative i regionalni povjerenik Mreže mladih Hrvatske.

Udruga Građanski aktivizam je registrirana 1.7.2015. godine.

U Maloj Gorici u okolici Petrinje 26. rujna 2015. godine upriličena je Osnivačka skupština Hrvatskog saveza udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji – Savez OSIce.
Osnivači saveza su Udruga Baranjski leptirići (Beli Manastir), Udruga Korak dalje (Daruvar), Udruga Kolibrići (Zagreb), UOSI SMŽ (Petrinja), UOSI Prijatelj (Metković) i Udruga Mogu (Split). Sjedište saveza i predsjednik nalaze se u Belom Manastiru, a izvršna direktorica radi iz Splita. Za predsjednika saveza izabran je Držislav Šušak (Baranjski leptirići) a za izvršnu direktoricu Vesela Bakotić (Udruga Mogu). Predsjednik i izvršna direktorica ujedno su i osobe ovlaštene za zastupanje saveza odnosno za oko 800 obitelji članova.

Udruge koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva obvezne su do kraja godine donijeti dva važna dokumenta za poslovanje u narednoj godini: godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu.

Kada bi se u ovoj zemlji poštovao Ustav, rodna ravnopravnost i broj žena u Hrvatskoj, zastupljenost žena u Saboru treba biti 50%. Međutim, tako ne misli Ustavni sud, kao ni Hrvatski Sabor koji je na svom zadnjem zasjedanju ukinuo odredbu Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor po kojoj bi se iz izborne utrke diskvalificirale liste koje ne poštuju tzv. žensku kvotu – liste koje nemaju najmanje 40% kandidata podzastupljenog spola.

Udruge su obavezne izraditi financijski plan za 2017. godinu. Ako ne znate kako ćete to napraviti pomoći će vam ovaj predložak koji je napravila Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika.

Udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom, kao i brojne druge u Hrvatskoj, suočavaju se iz godine u godinu činjenicom da je sve manje državnih proračunskih sredstava i natječaja pojedinih Ministarstava kojima mogu financirati svoje djelovanje. Jedan od načina samofinanciranja i na taj način opstanka Udruga je socijalno poduzetništvo.

Svatko od nas ima svoje ideje i želje kako bi trebala izgledati okolina u kojoj živi. Mnogi se odluče nešto poduzeti svojim uključivanjem u različite organizacije civilnog društva koje imaju važnu ulogu u stvaranju uvjeta za razvoj zajednice. U toj zajednici građani i organizacije civilnog društva u sinergiji s drugim važnim sektorima aktivno, ravnopravno i odgovorno sudjeluju u stvaranju jednakih prilika za sve građane. Sve je to usmjereno cilju djelovanja za opće dobro kroz poštivanje jednakih prava za sve, povećanje zapošljivosti, borbom protiv siromaštva i zaštitom ranjivih skupina.

Mi smo lokalni aktivisti koji svojim radom  zajednicu osnažuju i potiču na promjenu. Zajedno radimo lokalno, povezujemo se globalno. Bez aktivnog građanstva nema istinske slobode i sreće, tako se jača socijalni kapital i nadilazi osjećaj bespomoćnosti u komercijaliziranim društvima.

Želiš osnovati udrugu, a ne znaš kako? Onda si na pravom mjestu. Ovdje ćemo objasniti sve što trebaš znati, korak po korak, kako bi započeo postupak registracije udruge.

Nakon uvoda u kojem smo vam pokušali pomoći da odlučite želite li uopće osnovati udrugu, u prvom dijelu ovog vodičapisali smo o tome što trebate znati korak po korak, kako bi započeo postupak registracije udruge. Ako mislite da ste ishodovanjem Rješenja o registraciji udruge riješili svu papirologiju i možete početi raditi to za što ste se opredijelili u vašoj viziji, misiji, ciljevima i djelatnostima, e ne možete. Sada tek slijedi pravi posao.

Aktivni građani su uključeni u različite inicijative i organizacije civilnog društva kako bi sudjelovali u rješavanju problema s kojima je suočena njihova zajednica. Kada govorimo o organizacijama civilnoga društva u Hrvatskoj najčešće je riječ o udrugama. Tijekom 7 godina rada na savjetovanju udruga često sam imala priliku razgovarati s ljudima koji su namjeravali registrirati udrugu ali nisu znali odakle započeti. Ponekad nisu znali žele li osnovati udrugu ili poduzeće.

Mnogo je načina na koje možeš poticati razvoj zajednice i očuvanje njene kulturne baštine. Stanovnice petrinjskog sela Gora svojim aktivnostima unaprijeđuju društveni život mjesta, čuvaju narodnu baštinu i promiču ekološke vrijednosti. U sklopu očuvanja nematerijalne kulturne baštine žene iz Gora su pripremile i tiskale „Gorsku kuharicu“. One znaju, tradicijska prehrana je važna u očuvanju kulturnog identiteta malih mjesta.

U zemlji u kojoj je civilno društvo tek u pelenama, udruge su često kamen spoticanja lokalne i državne vlasti. Mnogo je onih koji bi udruge najradije ugasili, jednim klikom na gumbić. Udruge su dosadne. Sve komentiraju. Udruge su naporne. Sve kritiziraju. Pozivaju na odgovornost. Hoće da ih uključimo. Hoće da ih saslušamo. Nda... Mnogima su se zamjerile te udruge. Prljavim političkim igrama kroz medije pokušavaju plasirati priče o "dobro plaćenim gotovanima" koji se bogate kroz udruge. O, da... Javnost jedva čeka takve priče, volimo znati da su drugi krivi za naše nevolje. Što je udruga aktivnija, hajka na nju je veća. Zanimljivija. GONG. CESI. Iskorak. Kontra. Centar za mirovne studije, B.a.b.e....

Situaciju dodatno kompliciraju sportski klubovi kao što je Nogometni klub Dinamo koji se također ubrajaju u udruge! Takve "udruge građana" na igračima zarađuju milijune eura godišnje. Uz to ogromna sredstva dobiju od poreznih obveznika. Pravdaju li ta sredstva? Ne znam ali ovdje nećemo govoriti Dinamu i sličnim udrugama. Zadržimo se na Udrugama koje rade za opće dobro, po drugačijim pravilima. Udrugama u socijali, zdravstvu, kulturi, neformalnom obrazovanju itd.